Stalni postav

Stalni postav daje kratak presjek kroz život Kastavštine od prvih stanovnika u prapovijesti pa sve do današnjih dana.

mač

O najstarijem razdoblju svjedoči arheološka građa među kojom se ističe Ilirski mač iz 10. st. pr. Kr. U postavu je izložena njegova replika, dok se original čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

arheologija 3         arheologija 1

Jedan od važnijih arheoloških lokaliteta je prapovijeno groblje Mišinac podno Kastva s kojega potječu brojni arheološki nalazi poput keramičkih posuda, brončanih kopči i privjesaka, dugmadi i sl..

diploma

U razdoblju antike Kastavština gubi na značaju, a u srednjem vijeku, tijekom kojega ga naseljavaju Slaveni, ponovno postaje interesantna plemićkim obiteljima. Nakon spajanja Hrvatske i Ugarske Kastavština je pripala Devinskim knezovima (iz Duina kraj Trsta), a kako nisu imali nasljednike, njihove su posjede naslijedili grofovi Walsee. Tijekom razdoblja njihove vladavine, 1400. godine zapisan je i Kastavski zakonik. Sačuvan je samo u kasnijim prijepisima, ali se pretpostavlja da je bio zapisan glagoljicom na hrvatskom jeziku. To je dokument koji se temelji na običajnom pravu i koji uređuje prava i obaveze stanovnika Kastavske gospoštije. On se vremenom nadopunjavao i proširivao, a vladari Kastavštine su ga priznavali o čemu svjedoči i Diploma Josipa II kojom daje Kastavcima pravo izbora sudaca i vijećnika.

zvono          glagoljica

Upotreba glagoljice u Kastavštini bila je raširena u kasnom srednjem i ranom novom vijeku o čemu svjedoče ulomak zvona s preslice crkve Sv. Viktora podno Kastva te kameni blokovi i pragovi s urezanim glagoljskim natpisima.

DSC_0100

Dolaskom Isusovaca u 17. stoljeću Kastavci su bili vrlo nezadovoljni zbod dodatnih nameta. U Kastvu se započinje graditi crkva Sv. Marije, danas poznata kao Crekvina, uz koju se vežu brojne legende. Crkva nikada nije bila dovršena zbog ukidanja isusovačkog reda. Konzervirana je u nedovršenom obliku i danas predstavlja jedno od najatraktivnijih lokaliteta u gradu.

Poslije pada Napoleonova carstva Kastav pada pod Austrijsku vlast, te se 1848. godine ukida feudalizam i Kastavska gospoštija.

DSC_0101

Grad Kastav ima značajnu prosvjetno kulturnu djelatnost. Tako prve početke nalazimo još osnivanjem Pučke škole 1770. godine (dekretom Marije Terezije o obaveznom školovanju djece) koja je prvotno bila za dječake, a kasnije i za djevojčice. Osnivanjem Čitalnice 1866. godine u Kastvu se promiče hrvatski jezik i kultura. Školstvo u Kastvu nastavilo se širiti, tako je 1875. godine osnovana Učiteljska škola, te Delavska škola 1885. godine.

DSC_0109

Kulturno prosvjetnu djelatnost obilježila su društva poput Istarske vile iz Kastva, Domuljuba iz Rukavca i Sv. Mihovila iz Rubeši kroz čije se djelovanje njegovao hrvatski jezik, književnost i kultura i školovanje.

DSC_0102

Uz grad Kastav povezujemo slavne ličnosti Istarskog trolista preporoditelja, Matka Mandića, Matka Laginju i Vjekoslava Spinčića. Poznati književnik Vladimir Nazor obilježio je rane godine 20. stoljeća boravivši u Kastvu kao ravnatelj Učiteljske škole.

DSC_0103

Nakon Prvog svjetskog rata zapadni dio nekadašnje Kastavske gospoštije Rapalskim ugovorima 1919. godine i Rimskim ugovorima 1924. godine pripada Kraljevini Italiji sve do završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

izložba šilice 2

Svakodnevni život i gospodarska djelatnost stanovništva krajem 19. i u 20. stoljeću prikazan je kroz etnografski postav Izloženi su predmeti za domaćinstvo teukrasni, uporabni i odjevni predmeti vezani uz zanimanje krojača i postolara.

etnografija